Ako do sada niste imale gljivičnu infekciju rodnice (gljivični vulvovaginitis) spadate u manjinu ženske populacije, s obzirom na to da čak tri od četiri žene tijekom života imaju barem jednu epizodu gljivične infekcije rodnice uzrokovanu kandidom. Od njih, približno polovina ima najmanje još jednu epizodu gljivičnog vulvovaginitisa tijekom života. Znajući sve navedeno, nikoga ne bi trebalo iznenaditi da su upravo infekcije rodnice najčešći razlog dolaska naših pacijentica u ordinaciju.

Simptomi gljivične infekcije rodnice vrlo su neugodni, pa ženama otežavaju normalno svakodnevno funkcioniranje. Intenzivan svrbež spolovila javlja se u manje od polovice oboljelih, dok kliničkom slikom dominiraju jako pečenje i iritacija rodnice i vanjskog spolovila, pečenje prilikom mokrenja i bolni spolni odnosi. Vanjsko je spolovilo crveno i otečeno, nerijetko s vidljivim površinskim ranicama, tzv. ulceracijama. Iscjedak iz rodnice je promijenjen, te se najčešće opisuje kao sirasti iscjedak. Tipično se znakovi infekcije intenziviraju u tjednu koji prethodi menstruaciji, dok s pojavom menstruacije najčešće nastupa olakšanje.

Vulvovaginalna kandidijaza često se javlja povezano s nekim drugim stanjim ili bolestima, kao što su dijabetes i imunodeficijencija (stanična) – prirođena ili stečena, potom u trudnoći, uz antibiotsku terapiju ili visoke doze oralnih kontraceptiva. Kandidijazu mogu provocirati i spolni odnosi, jer se uslijed prisutnosti ejakulata u rodnici smanjuje njena kiselost. Upravo smanjena kiselost rodnice – iz bilo kojeg razloga – predstavlja osnovu za razvoj kandidijaze. U takvim situacijama dolazi do poremećaja lokalne ravnoteže odnosno bujanja gljivica. Zbog toga je kod gljivičnih infekcija rodnice od iznimnog značenja brzo uspostaviti optimalnu kiselost (takozvani fiziološki pH).

Dok čekate termin kod vašeg ginekologa „ hitnu pomoć“ u liječenju gljivične infekcije rodnice možete potražiti u ljekarni. Kao ginekolog, preporučila bih vam dokazano djelotvorne preparate koji brzo snižavaju pH rodnice, kao npr. Micovag Plus vaginalete. One sadržavaju kombinaciju tradicionalnih i suvremenih sastojaka koji brzo snižavaju pH rodnice: bornu kiselinu, mliječnu kiselinu, bisabolol i vitamin E. Zajedničkim djelovanjem borne i mliječne kiseline brzo se povećava kiselost rodnice, dok kombinacija s bisabololom omogućava učinak vlaženja i tako ublažava izrazito neugodni osjećaj svrbeža i peckanja. Trudnicama bih ipak preporučila da se prije primjene bilo kojeg preparata posavjetuju sa svojim ginekologom.

Specifični je sastojak ovog preparata borna kiselina koja ima dugu tradiciju primjene u liječenju vaginalnih gljivičnih infekcija. Studije pokazuju da borna kiselina svojim fungistatskim/fungicidnim djelovanjem onemogućava rast i razvoj gljivica. Važno je istaknuti da je sigurnost primjene i djelotvornost borne kiseline u liječenju ponavljajućih vaginalnih gljivičnih infekcija vrlo dobro dokumentirana. U stručnoj literaturi posebno se ističe da se borna kiselina pokazala osobito djelotvorna upravo u onih sojeva gljivica koje nam u liječenju zadaju najviše muke, tj. sojeva koji su otporni na uobičajenu terapiju. Naposljetku, uvažavajući socijalni trenutak u kojem živimo, prenijela bih još jednu napomenu iz literature koja ističe bornu kiselinu ne samo kao djelotvornu i sigurnu, nego i cjenovno povoljnu terapijsku opciju.

 

 

 

 

Renata Dragun, dr. med., specijalistica je ginekologije i porodništva, od 2006. zaposlena u Poliklinici Sunce.
Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Specijalistički staž završila je u Kliničkoj Bolnici „Sveti Duh“ na Klinici za ginekologiju i porodništvo. Završila je stručni poslijediplomski studij iz ultrazvuka u ginekologiji i porodništvu te temeljnu i naprednu obuku iz zrakoplovne medicine. U svakodnevnom radu provodi postupke perinatalne zaštite, ultrazvučne dijagnostike u ginekologiji i porodništvu 2D i 4D ultrazvukom, probirne i druge dijagnostičke testove te minimalno invazivne zahvate.
Članica je Hrvatskog društva za perinatalnu medicinu, Hrvatskog društva zaginekologiju i opstetriciju, Hrvatskog društva za ultrazvuk u ginekologiji i perinatologiji, Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatske liječničke komore.

Sudjeluje na domaćim i međunarodnim kongresima te u edukacijskim programima.