U trećini zemalja u svijetu rak vrata maternice najčešća je maligna bolest u ženskoj populaciji, odnosno u 90 posto zemalja jedna od tri najčešće maligne bolesti u žena mlađih od 45 godina.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) rak vrata maternice četvrti je najčešći zloćudni tumor ženske populacije u svijetu sa 528.000 novooboljelih i četvrti po smrtnosti sa 266.000 umrlih žena godišnje. U trećini zemalja u svijetu rak vrata maternice najčešća je maligna bolest u ženskoj populaciji, odnosno u 90 posto zemalja jedna od tri najčešće maligne bolesti u žena mlađih od 45 godina. U Europi je 2012. godine zabilježeno 58.300 slučajeva ove bolesti, od čega 24.400 s fatalnim ishodom. U Hrvatskoj svake godine oboli oko 350, a umre 110 žena.
No, rak vrata maternice može se prevenirati cijepljenjem protiv HPV-a (humani papiloma virus). Iako su prvi humani papiloma virusi otkriveni još početkom 20. stoljeća, tek je 1977. godine njemački znanstvenik Harold zur Hausen otkrio da su oni glavni uzročnici raka vrata maternice. Za to otkriće zur Hausen nagrađen je Nobelovom nagradom za medicinu 2008. godine. Postoji oko 200 humanih papiloma virusa koji inficiraju ljude, no visokorizičnih, mukoznih virusa, koji su povezani s nastankom raka, ima desetak. Od njih su dva, HPV 16 i HPV 18, izrazito povezana s karcinomom vrata maternice.
Otkriće povezanosti HPV-a i karcinoma vrata maternice rezultiralo je cjepivom protiv te zloćudne bolesti, što je jedno od najvećih medicinskih postignuća posljednjih desetljeća.
Visokorizičnih, mukoznih HPV virusa, koji su povezani s nastankom raka, ima desetak. Od njih su dva, HPV 16 i HPV 18, izrazito povezana s karcinomom vrata maternice.
Cijepljenje protiv HPV-a financira 59 zemalja, no ono nije obavezno ni u jednoj državi. Najveći odaziv na cijepljenje je u Australiji, gdje je procijepljeno 73,1 posto djevojčica i 60 posto dječaka u dobi 12 do 13 godina.
Nedavno je objavljeno kako je Australija na putu da potpuno eliminira karcinom vrata maternice zahvaljujući besplatnom cijepljenju koje se provodi od 2007. godine. Podaci govore da među mladim ženama od 18 do 24 godine, dakle među onima koje su prve cijepljene, ima samo 1,1 posto HPV-a, a prije desetak godina bilo je čak 22,7 posto. U Europi prednjači Švedska, gdje je procijepljeno 80 posto djevojčica u dobi od 10 do 12 godina, te Danska, gdje je procijepljeno 69-83 posto djevojčica u dobi od 12 godina.
Cijepljenje protiv HPV-a uvršteno je u Nacionalni program cijepljenja u Hrvatskoj u proljeće 2015. godine, a od 2016. godine besplatno je i za dječake. Nažalost, u našoj je zemlji odaziv na cijepljenje protiv HPV-a zasad vrlo slab. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), najveći odaziv na cijepljenje protiv HPV-a je u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, niži je ili zanemariv u Ličko-senjskoj županiji i Dalmaciji. U Zagrebu je kod djevojčica oko devet posto, a za cijelu Hrvatsku oko pet posto. U svijetu je u populaciji djevojčica od 10 do 20 godina procijepljenost 6,1 posto, što znači da je Hrvatska ispod svjetskog prosjeka.
Razlozi za slab odaziv na cijepljenje protiv HPV-a u Hrvatskoj su brojni. S jedne strane, u našoj je zemlji ojačala negativna percepcija o cijepljenju općenito, a s druge strane oko cjepiva za HPV šire se teorije zavjere kako izaziva teške nuspojave te da potiče promiskuitet kod žena. No, velika studija američkih znanstvenika, objavljena 2015. godine u uglednom medicinskom časopisu JAMA (Journal of the American Medical Association), pokazala je kako cijepljenje djevojčica protiv HPV-a ne potiče na rizičnije spolno ponašanje i ne povećava broj oboljelih od spolno prenosivih bolesti.
