U Hrvatskoj se od 2003. godine uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja) obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja uvijek se obilježava prvoga dana Korizme, a ove je godine to danas, 6. ožujka.

Prvi dan Korizme izabran je zato što je Korizma specifično razdoblje u godini kada većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Smatra se kako bi bilo idealno da kod ovisnika o duhanu izbor padne na – cigaretu!

Obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu svake osme sekunde jedna osoba umre od bolesti koja je povezana s pušenjem, što je jedna petina ukupne smrtnosti, a procjenjuje se da će u 21. stoljeću od posljedica pušenja umrijeti milijarda ljudi.

Najčešće bolesti koje se spominju u direktnoj vezi s pušenjem su kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), rak pluća, rak usne šupljine, grla, jednjaka, ishemična bolest srca, aneurizma aorte, rak mokraćnog mjehura, rak gušterače te moždani udar.

Istraživanja pokazuju da pušači 22 puta češće obolijevaju od raka pluća u usporedbi s nepušačima. Obolijevanje od nekih  drugih vrsta tumora također se povezuje se s duljinom pušačkog staža – rak nosa (dva puta) jezika, žlijezda slinovnica i ždrijela (6 do 27 puta), grla (12 puta) jednjaka (8 do 10 puta), glasnica (10 do 18 puta), želuca (2 do 3 puta), bubrega (5 puta), mjehura (5 puta), penisa (2 do 3 puta), gušterače (2 do 5 puta), rektuma (3 puta), anusa (5 do 6 puta),… a neke studije nalaze i vezu između pušenja i raka dojke.

U Hrvatskoj puši gotovo svaka četvrta osoba, a od posljedica pušenja godišnje umre više od 9000 osoba.

Po smrtnosti od raka pluća Hrvatska je druga u Europi, odmah iza Mađarske.

Zabrinjavajuć je i podatak da svakodnevno puši svaki peti učenik prvog  razreda srednje škole, a 60 posto ih je barem jednom zapalilo cigaretu.

Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2018. godine na pitanje jesu li pušili duhan barem jednom u zadnjih 30 dana, potvrdno je odgovorilo: 2% dječaka i 1% djevojčica u dobi od 11 godina, 6% dječaka i 7% djevojčica u dobi od 13 godina te 27% dječaka i 24% djevojčica u dobi od 15 godina.

Žene u Hrvatskoj puše cigarete više od žena u bilo kojoj drugoj europskoj zemlji, po tome smo prvi u Europi, dok smo po po broju muškaraca ovisnika o nikotinu na sedmom mjestu.

Stručnjaci tvrde da se 12 tjedana nakon prestanka pušenja poboljšava cirkulacija krvi, lakše hoda i diše, a nakon tri mjeseca smiruje kašalj i otežano disanje, te se poboljšava funkcija pluća.

Godinu dana nakon prestanka pušenja rizik od srčanog udara smanjuje se za tri puta, a nakon pet godina rizik je jednak onome kao u nepušača. Deset godina nakon prestanka pušenja rizik za pojavu raka pluća postaje dvostruko manji nego kod pušača.

Nikada nije kasno da prestanete pušiti!

Pušačima svaki prestanak pušenja brzo donosi zdravstvenu dobrobit (kroz nekoliko sati ili dana):

 

  • unutar 20 minuta – pada broj otkucaja srca i snižava se krvni tlak,
  • nakon 12 sati razina ugljičnog monoksida u krvi pada na normalnu razinu,
  • u roku od dva do 12 tjedana cirkulacija je poboljšana, a plućna funkcija povećana,
  • od jednog do devet mjeseci smanjuje se kašalj i kratkoća disanja,
  • nakon jedne godine rizik nastanka koronarne srčane bolesti je smanjen u pola u odnosu na pušača,
  • nakon pet godina rizik od moždanog udara je smanjen,
  • nakon deset godina rizik obolijevanja od raka pluća smanjen je u pola u odnosu na pušače, smanjuje se i rizik obolijevanja od raka usne šupljine, grkljana, jednjaka, mokraćnog mjehura, maternice i gušterače,
  • nakon 15 godina rizik obolijevanja od srčane bolesti izjednačen je riziku nepušača.

Izvor: Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”